OSTALE AKTIVNOSTI Glavni izbornik    Sadržaj rubrike

U petak, 04. studenoga 2011. godine je u Zagrebu predstavljena je knjiga Prof.dr.sc. Josipa Fajdića "LIČANI U SLAVONIJI & VILA VELEBITA U POŽEGI". Prezentacija je održana u Hrvatskoj Kulturnoj Zakladi HKZ - HRVATSKO SLOVO d.o.o. s početkom u 18,00 sati.
Foto album sa predstavljanja knjige pogledajte ovdje.

---

Predstavljena je u Slavonskom Brodu knjiga "Ličani u Slavoniji &Vila Velebita u Požegi" autora prof. dr. sc. Josipa Fajdića, predsjednika Ličkog zavičajnog društva "Vila Velebita" u Požegi. Ovo predstavljanje je bilo samo dan kasnije od prvog predstavljanja knjige u Požegi.
Riječ je o knjizi koja na 389 stranica, u četiri cjeline donosi pregled povijesti Like, naseljavanje Ličana u Slavoniju, popis najznačajnijih ličkih prezimena, najznačajnije simbole Like, te zasebna poglavlja o Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita u Požegi i ličkim zavičajnim društvima u Slavoniji i Zagrebu. Tu je i Lički vremeplov, te mala antologija pjesama ličkih pjesnika o Lici.

Treba se zahvaliti Ženskoj pjevačkoj skupini "Ad Astra" iz Slavonskog Broda s lijepim glazbenim uvodom koji se sastoajo od ličkih i slavonskih pjesama. U pozdravnoj, uvodnoj riječi, ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod Ivan Stipić kratko se osvrnuo na fenomen zavičajnosti, a g-din Stipić je ujedno i vodio cijelu promociju. Zatim se prisutnima obratila predsjednica udruge "Vrilo mudrosti" dr. Zdenka Topolovac. Grad Slavonski Brod, sa zamjenicom gradonačelnika Ilijanom Vrbat Pejić, pročelnicom za društvene djelatnosti Dubravkom Marković i pročelnikom lokalne uprave Davorom Rogićem iskazali su dužno poštovanje prema brodskim Ličanima i ličkim Brođanima.
Ova je knjiga zaslužuje posebnu pozornost zbog toga što je to prva knjiga o Ličanima izvan Like koja pokazuje fenomen ličkog iseljavanja po Slavoniji. Spomenimo kako o Ličanima u Slavonskom Brodu postoji zapis u knjizi učiteljice Anke Simonović "O Brodskom vinogorju" u izdanju Brodske riječi, tekst napisan početkom 20. st.
Predstavljanje je bilo 15.10.2011. u organizaciji Gradske čitaonice Slavonski Brod i Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" Slavonski Brod., a odražano je u Gradskoj čitaonici. O knjizi su govorili urednik knjige prof. dr. se. Ante Bežen, recezent knjige doc. dr. sc. Željko Holjevac, msgr. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski i autor knjige prof. dr. sc. Josip Fajdić. U knjizi su tekstovi i drugih suradnika: msgr. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, prof. dr. se. Ante Bežen, doc. dr. sc. Željko Holjevac, mr. sc. Tatjana Kolak, Zlatko Tomičić, Zdravko Grčević, dipl. ing. i dr.

Osim toga knjiga govori o fenomenu zavičaja jer doživljaj zavičaja kod Ličana je vrlo intenzivan, a dokaz tome su brojne ličke zavičajne udruge u Slavoniji, pa i šire u Hrvatskoj, istaknuo je urednik knjige prof. dr. se. Ante Bežen. Autor prof. dr. sc. Josip Fajdić istaknuo je da je knjiga nastala tijekom deset mjeseci intenzivnog rada, pri čemu su korišteni brojni crkveni i svjetovni izvori i materijali, a predstavlja svojevrstan predložak za buduća istraživanja nekim novim generacijama o životu Ličana na ovom prostoru. Knjiga donosi obilje tekstova o radu Ličkog zavičajnog društva "Vila Velebita" iz Požege. Također su predstavljene sve ličke udruge u Slavoniji i Zagrebu.
Predstavljanje knjige izazvalo je zanimanje brodske javnosti a posebno bi istakli jako lijep prilog emitiran na Slavonskobrodskoj tekleviziji.

---

Predstavljena je u Požegi knjiga "Ličani u Slavoniji &Vila Velebita u Požegi" autora prof. dr. sc. Josipa Fajdića, predsjednika Ličkog zavičajnog društva "Vila Velebita" u Požegi. Riječ je o knjizi koja na 389 stranica, u četiri cjeline donosi pregled povijesti Like, naseljavanje Ličana u Slavoniju, popis najznačajnijih ličkih prezimena, najznačajnije simbole Like, te zasebna poglavlja o Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita u Požegi i ličkim zavičajnim društvima u Slavoniji i Zagrebu. Tu je i Lički vremeplov, te mala antologija pjesama ličkih pjesnika o Lici.

Ova je knjiga zaslužuje posebnu pozornost zbog toga što je to prva knjiga o Ličanima izvan Like koja pokazuje fenomen ličkog iseljavanja po Slavoniji.
Predstavljanje je bilo 14.10.2011. u prostorijama Županijske gospodarske komore u Požegi. O knjizi su govorili urednik knjige prof. dr. se. Ante Bežen, recezent knjige doc. dr. sc. Željko Holjevac i autor knjige prof. dr. sc. Josip Fajdić. U knjizi su tekstovi i drugih suradnika: msgr. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, prof. dr. se. Ante Bežen, doc. dr. sc. Željko Holjevac, mr. sc. Tatjana Kolak, Zlatko Tomičić i Zdravko Grčević, dipl. ing.

Osim toga knjiga govori o fenomenu zavičaja jer doživljaj zavičaja kod Ličana je vrlo intenzivan, a dokaz tome su brojne ličke zavičajne udruge u Hrvatskoj, pa tako i Lička zavičajna udruga Vila Velebita u Požegi», istaknuo je urednik knjige prof. dr. se. Ante Bežen. Autor prof. dr. sc. Josip Fajdić istaknuo je da je knjiga nastala tijekom deset mjeseci intenzivnog rada, pri čemu su korišteni brojni crkveni i svjetovni izvori i materijali, a predstavlja svojevrstan predložak za buduća istraživanja nekim novim generacijama o životu Ličana na ovom prostoru.
Promocija je održana u prostorijama Županijske gospodarske komore Požega. KUD "Vila Velebita" Požega je u uvodu promocije izveo nekoliko ličkih pjesama. Voditelj promocije bio je prof. Tomislav Radonić.

Klnjiga se po promotivnoj cijeni od 200Kn može nabaviti u prostorijama udruge, Vukovarska 8, Požega, ili se može naručiti telefonom: 091 7627181 ili 098 711146.

---

Ivan Andrašić rođen je 1959.godine u Molvama, gdje završava osnovno školovanje, dok gimnaziju pohađa u Đurđevcu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju) 1983.godine.
Vrlo rano počinje slikati kao samouk i to u maniri poznate podravske naive. Tako već 1971. kao dvanaestogodišnjak priređuje prvu samostalnu izložbu. Njegov slikarski medij u početku je slikanje na staklu uz crteže zavidne grafičke čistoće. Vječita Andrašićeva slikarska inspiracija, molvarski podravski krajolik, kako kažu likovni kritičari, "pročišćava se do nadrealne čistoće u kojoj meki krajolik Podravine poprima putene oblike žena, a ženski se likovi spajaju s blagim i erotiziranim tlom Podravine".
Andrašić 1988. godine odabire Koprivnicu u kojoj živi i slika zajedno sa suprugom, također slikaricom, Gordanom Špoljar Andrašić.
Njegov konačni otklon u slikarstvu uslijedio u već zreloj fazi, i to k akvarelu, kao otkriću i tehnici u kojoj njegov slikarski izraz "oscilira od akademski korektnih bilježaka do dubokih osobnih impresija".
Božica Jelušić kaže: " Ono što ćemo od prve registrirati jesu zrake i vidokruzi, gornji plan odakle slike silaze i donji koji ih odražava i gigantizira, u rilkeovskim kruzima što se šire". U Andrašićevim slikama, primjetit ćete, prevladava dojam mekoće i paučinaste prozračnosti, rastvaranja, neprianjanja, isparavanja i ispiranja, rasprsnuća i potonuća.

Dame i gospodo, naš večerašnji gost u devedesetima je ilustrirao nekoliko knjiga i zbirki pjesama nekih podravskih autora te je istodobno autor i nekoliko grafičkih mapa.
U opisu njegova tridesetgodišnjeg slikarskog stvaranja stoji da je ostvario pedesetak samostalni izložbi, uz sudjelovanje na tristotinjak skupnih izlaganja u brojnim zemljama Europe, Amerike i Kanade. Član je DNLUH-a i ZSUH-a.

Božica Jelušić, inače vrlo dobar poznavatelj opusa umjetnika Ivana Andrašića , još 2006. godine kaže: "Postoje mnoge hvalospjevne riječi kojima bismo mogli govoriti o nečijem umijeću i kreativnoj kompetenciji, ali užitak koji nalazimo u svakom novom susretu s radovima poznatih nam umjetnika ipak je presudan, i kao takav, podjednako je kompliment upućen autoru i njegovu tumačitelju".
Josip Fajdić, 2011.

---

Poštovane dame i gospodo,
Dopustite mi u ime organizatora ovoga skupa, zavičajne zajednice Ličana u Požegi "Vila Velebita", i u svoje osobno ime, da Vas sve skupa pozdravim, zahvalim se na odazivu, a našim gostima na čelu sa preuzvišenim biskupom Milom Bogovićem biskupom Gospićko-senjske biskupije, izrazim svoju osobnu zahvalnost što je zajedno sa izdavačem i priređivačem knjige, upravo Požegu odabrao kao prvu destinaciju za predstavljanje ove knjige, puno prije Gospića, središta matične biskupije, i prije Zagreba kulturnog središta svih Hrvata. Dakle prije gradova , koji su u nekim nepisanim prioritetima trebali biti ispred Požege.
Stoga, ja to osobno doživljavam kao najizravniju podršku biskupa i njegove biskupije našoj zavičajnoj zajednici , jednoj od najispruženijih grana tog ličkog zavičajnog stabla, rasutog diljem naše Domovine.
Pred nama je knjiga neobična, gotovo intrigantna naslova (Žao mi je naroda), izreka koja u dnevnoj komunikaciji može doživjeti široki raspon eksplikacija, od trivijalnosti i lažnosti sve do glorifikacijskih visina. Danas je to u ovoj knjizi poruka sa atribucijom sintagme , odnosno, poruka biblijske provenijencije, koja potječe još od Krista, jer još je Krist uvidio "… da narodu ne ide dobro, da mu trebaju branitelji, učitelji i vođe, a njih nema".
Kada to sve prenesemo u našu današnju stvarnost, pitanje je, tko onda danas može, smije i treba postavljati pitanja odgovornima za stanje u kojem se narod nalazi?
Istovremeno, svjedoci smo vrlo često izražavanog stava u javnosti kako katolička crkva i crkveni velikodostojnici ne bi trebali ne samo arbitrirati, nego čak niti ukazivati na dnevno-političke i gospodarske prijeporne situacije u našem društvu . Ova impozantna knjiga satkana na preko 600 strana ,ruši upravo takvu dogmu i ističe upravo suprotno, a autor – inače pastir najmlađe i demografski najopustošenije biskupije u Hrvata, u jednom dijelu izriče nekoliko znakovitih rečenica – citiram:

"Biskup se kao svaki građanin ima pravo javno odrediti o onome što vidi kao interes javnosti, odnosno što vidi kao "muku naroda".
"Ali ja kao biskup imam veću moralnu obavezu brinuti se o ispravnosti svoga stava, jer i moja odgovornost je veća. Opće dobro naroda je također moja briga. Jasno u prvom redu vjernika, ali i vjernici su građani, pa ako mogu pridonijeti da se glas naroda, tih građana, dalje čuje, onda ću tako i napraviti."!
Ovih nekoliko rečenica koje je biskup izgovorio pred priređivačem i lektorom ove knjige prof. Beženom, određuju njegovu poziciju , njegova prava i obaveze, da kao crkveni povjesničar i moralist , perom pravednika i glasom odvjetnika javnom morala, opisuje sve što se u našem okruženju u posljednjih 10 godina od osnutka Gospićko-senjske biskupije i njegova ustoličenja za crkvenog velikodostojnika dogodilo.
Biskup Bogović, svjestan činjenice da se narod kako sam kaže, može …"voditi i zavoditi" izgovara: .."žao mi ga je i želim mu pomoći i kao učitelj i kao voditelj i kao branitelj, a kao svećenik i biskup imam daleko veće mogućnosti od drugih"!
…"svakodnevno slušam i gledam kako taj narod mnogi iskorištavaju, varaju ga. Pitam se, koliko sam mu kao biskup doista pomogao?"

Dakle, pred nama je knjiga polemičnih tekstova, knjiga naizgled heterogenog sadržaja, knjiga tekstova proizašlih iz brojnih intervjua koje je naš večerašnji gost dao pisanim i elektronskim medijima u posljednjih deset godina.
Neki od tih intervjua zaslugom novinara ili naknadnom intervencijom urednika nisu niti objavljeni, zbog razno-raznih razloga.
Bez pretenzija da ulazim strukturalnu analizu knjige, ( jer to će sasvim sigurno kompetentnije od mene učiniti večerašnji predstavljači, autor, priređivač knjige i glavni urednik ), neka bude ovo samo kao površna informacija, da je knjiga tematski koncipirana ( strukturirana) u četiri tematske cjeline ( poglavlja).
A što mi se kao organizatoru ovoga skupa čini kao najvećom vrijednosti ove knjige?
To je pored svih ostalih vrijednih tekstova , upravo kontinuirana aktualnost problema koje biskup Bogović raspravlja u dijalogu sa priređivačem i lektorom ove knjige dr. Beženom u prvom tematskom bloku knjige. Secirajući našu blisku prošlost sadržanu u posljednjoj dekadi od 2000. godine na ovamo, potpuno je razvidno da se problemi s kojima se hrvatski narod i hrvatsko društvo u cjelini susreće te 2000. godine ( od kada je Mile Bogović kao biskup ustoličen) potpuno identični i danas , deset godina kasnije, što sugerira mrtvilo i neučinkovitost sustava s namjerom da se postojeće stanje petrificira.
I zato je knjiga s ovakvim naslovom (nažalost) aktualna kako jučer, tako i danas !!
Isto tako, u knjizi se analiziraju odnosi među pojedincima i pojavama, pa su tako portretirani i neki od glavnih aktera naše politike.
Osim toga, Biskup nam u knjizi pruža odgovore i na neka druga pitanja nama ličanima ( ali i drugima) posebno zanimljiva, napr:
- zašto bez Like nema Hrvatske?
- zašto biskupija upravo s ove strane Velebita? ( u srednjem vijeku na prostoru ove biskupije su bila čak 4 biskupijska središta: Senj, Otočac, Modruš i Krbava)
- zašto je Lika ( prema nekima) utvrda konzervativne državotvornosti, rigidnog nacionalizma i političkog centralizma- pa je fakultativno znatan dio Ličana sljednjika ovakvog političkog svjetonazora prozvano "OGNJIŠTARI" itd.itd.
Na koncu, dame i gospodo, dopustite mi da se još jednom u ovom uvodnom dijelu , ispred organizatora ovog skupa ,zavičajne zajednice "Vila Velebita" u Požegi, zahvalim biskupu Bogoviću i izdavaču i priređivaču knjige ,što su za prvo predstavljanje izabrali upravo našu sredinu Požegu, na dan Sv Terezije Avilske ,na dan naše Biskupije, pa je u tom smislu ovaj kulturni događaj izravni doprinos toj svetkovini i dar Požegi našem biskupijskom središtu..

---

23. travnja 2010. godine u velikoj dvorani gradskog muzeja Požega, naša zavičajna zajednica je u suradnji sa djelatnicima gradskog muzeja i gradom Požega, organizirala izložbu slika akademskog slikara Predraga Golla iz Slav. Broda. Izložbu je autor koncipirao pod naslovom Hommage Matku Peiću, povijesno-kulturnoj ikoni Požege s kojim ga veže dugogodišnje prijateljstvo. Otvorenju postava sa oko 30-tak najuspješnijih akvarela i crteža nastalih u posljednjih 30 godina, je nazočio veliki broj predstavnika požeške kulturne javnosti,kao i predstavnici sredstava javnog priopćavanja. Autora je u ime organizatora izložbe „Vile Velebita“ velikom broju nazočnih predstavio prof.dr.sc. Josip Fajdić, inače autor dopadljivo dizajniranog kataloga, a o izložbenom postavu kritički se osvrnula viša kustosica muzeja u Požegi prof. Lidija Ivančević-Španiček. Na kraju izložbu je otvorio gradonačelnik gosp. Zdravko Ronko.

---

Na poziv Bačkih Hrvata uz posredovanje predstavnika ureda za iseljenu Hrvatsku, 16. i 17. travnja 2010.god. naš pjevački zbor uz pratnju velikog tamburaškog orkestra glazbene škole u Požege, a pod ravnanjem umjetničkog voditelja prof. Marka Majstorovića održao je dva vrlo zapažena koncerta pred našim Hrvatima u Vojvodini. Na repertoaru su bile izvorne ličke pjesme i napjevi, zatim slavonske i starogradske pjesme, a posebno je upečatljiv bio onaj dio koncerta u kojem su članovi glazbene škole pod ravnanjem Saše Botičkog izveli nekoliko u svijetu vrlo poznatih evergrina.

Dvorana u Somboru je bila puna, što se ne može reći za prelijepu dvoranu zajednice Hrvata u subotici „Bunjevačko kolo“. Razlog treba tražiti u kasnoj i slabo organiziranoj propagandi i najavi koncerta. Ipak raduje prisustvo koncertu generalne konzulice u Somboru gosp. Ljerke Alajbeg, kao i predstavnika katoličke crkve vlč. Stjepana Beretića čije smo pismo primili i objavljujemo ga na ovim stranicama:

Stovani gospodine Fajdiću!
Nastup dragih Požežana me oduševio. Pjevali ste ono najljepše iz Like. Pjevali ste srcem i glasom. Pjevali ste predano. S toliko ste ljubavi pjevali. Dok sam gledao i slušao vaš nastup zaboravio sam i na tužno praznu dvoranu. Pjevali ste i svirali kao da pjevate na "Zlatnim žicama". Žao mi je što nije bilo prilike da progovorim svim gostima. Subotički Perušići, Vojnići, Krmpotići su amo doselili pred vise od 300 godina upravo iz Like. Znam, kako nas grad voli gospićki biskup. Malo mi je na utjehu, da ste u mom rodnom gradu Somboru imali više publike. Sretan sam sto sam vidio tako vješte djevojke i mladiće, što sam vidio tako raspjevane dame i gospodu. Svaka čast! Volim i Požegu, jer je Požegi posvetio dobar dio svog života veliki čovjek iz Bačke, dr. Josip Andrić. Čovjek, zaljubljenik u tamburicu, u Bačku i u Slavoniju. I njega sam osobno vidio i slušao. Tim mi je nastup Vašeg ansambla jos draži. Sjećam se svojih studentskih dana, kad sam i s vašim biskupom Antunom pjevao mnoge od pjesama koje sam večeras čuo. Sjećam se 1971. i kako smo tada pjevali Vilu Velebita. Cijela večer mi je bila lijepa i dugo ću živjeti od večerašnjih dojmova. Čestitam svim članovima Vašega ansambla! Dobro je rekao naš zemljak: Dok je srca bit ce i Kroacije...

Nastavite ovako! Lijepi tekstovi ličkih pjesama, od koje neke i sam poznam su me potakle, da od Vas zatražim tesktove, a Vi ste mi obecali CD. Nastojat cu Vam se odužiti. Unaprijed Vam hvala i radujem se sto sam imao sreću upoznati Vas i slusati društvo tako sjajnih mladih i mladjih umjetnika.
Čestitam! Čestitam! Čestitam!

Ostajem s postovanjem

Župnik Stipe

---

U prepunoj dvorani Županijske gospodarske komore u Požegi, 5. veljače, 2010. godine je održan izuzetan kulturni događaj od prvorazrednog značaja za sve članove i prijatelje LZD "Vila Velebita" u Požegi, ali i za sve građane požeštine, jer se po prvi puta na jednom mjestu konzistentno prikazala povijest Like, osvijetljena sa svih aspekata ( kulturološki, ekonomski, etnički, religijski, jezično ). Naime, prije dvije godine je u Gospiću održan Znanstveni simpozij pod istim nazivom, na kojem je svoje recenzirane znanstvene radove iznijelo više od 50 znanstvenika iz svih područja kulturnog, privrednog i javnog života.
Pune dvije godine je trebalo da se radovi dvostruko ponovo recenziraju i pripreme za tisak u dvotomnoj knjizi ( ZBORNIKU RADOVA) sa preko 1400 stranica teksta.
Prva promocija zbornika je održana krajem protekle godine u Gospiću, a evo početkom veljače, Požega je imala čast biti domaćin ovog kulturnog događaja u koje su knjigu predstavili: prof.dr.sc. Josip Fajdić, predsjednik LZD "Vila Velebita" u Požegi i suradnik u zborniku, zatim prof.dr.sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, prof.dr.sc. Ante Bežen, suradnik u zborniku, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, recenzent, prof.dr.sc. Ivan Rogić, recenzent, doc.dr.sc. Željko Holjevac, urednik i voditelj područnog centra Gospić.

Predstavljanje je vodio Tomislav Radonić, prof. i direktor gradskog arhiva Požege.
Iznešena su zanimljva predavanja, a posebno je zanimanje pobudilo izlaganje prof. Fajdića koji je govorio migracijskim procesima u kojima su Ličani kroz povijest naseljavali naše slavonske krajeve. Knjige su pod popularnim promotivnim cijenama našle vlasnike u većini nazočnih ovom predstavljanju, za koje je nakon svega bio upriličen i koktel u suterenu Gospodarske komore.
Predstavljači su u prisutnosti članova drugih zavičajnih zajednica iz Slavonije (Sl. Brod) dogovorili naredno predstavljanje knjige u Slav. Brodu krajem mjeseca travnja.
Josip Fajdić, 2010

---

    ZÜRICH – U Subotu 21.11.2009 je održana 10-a po redu Lička večer na kojoj se okupilo oko 400 gostiju . Do ove godine Lička večer se održavala tradicionalno u klubu NK Croatie iz Zuricha, no zbog ograničenog broja mjesta, a svake godine velikom potražnjom karata, ove godine se zabava održala u Stadthalle u Dietikonu.
    Zabava je počela u 18 sati gdje su se dolazeći gosti mogli poslužiti bogatim aperitivom te neizostavnom „Ličkom medenom rakijom“ . Goste su zabavljali, već udomaćeni za ove prilike, grupa „ Narodni dar“ iz Ličkog Lešća koja je nastupala u 8 od 10 ličkih večeri, te su im tom prigodom podjeljene i zahvalnice. Po prvi puta ugostili smo i KUD „Vila Velebita“ iz Požege koji su nastupili sa izvedbama ličkih i slavonskih pjesama te svaki put izmamljivali veliki pljesak. Gosti iz Požege su nam prikazali i običaj krštenja mladog vina „Martinje“ te su tom prilikom uzeli za kuma Predsjednika NK Croatie gospodina Jakova Rudelića. Poslije je još nastupio poznati slavonski pjevač Stjepan Jeršek „Štef“. Nakon toga je grupa „Narodni dar“ zabavljala goste kojih je je bilo osim iz Švicarske i iz Njemačke, a došli su i članovi Moto Kluba „Gospić“ iz Gospića a zabavljali smo se do ranih jutarnjih sati.
    Iznanađenje je bilo kada su se u sali pojavila dvojica na koje nije nitko računao, a koji su stigli avionom iz Like, te taxijem do sale, a to su Nikola Rubčić „Grga“ vlasnik Buffeta "Rotor2" u Čoviću i Željko Orešković „Macola“ poznati poduzetnik. Uz dobru večeru i dobru kapljicu i na kraju uz dobre kolače gosti su se zabavljali plesom i druženjem . Nadamo se da će se ova tradicija nastaviti i slijedeće godine i da ćemo ponovo napraviti ovako dobru „Ličku večer“.
Preuzeto s http://nasa-lika.com
Dio fotografija pogledajte u našoj Foto galeriji

---

    Gost je bio gospićko-senjski biskup Mile Bogović Pleternica, 5.5.2009. (IKA) - Hrvatska knjižnica i čitaonica grada Pleternice organizirala je tribinu na kojoj je 5. svibnja gospićko-senjski biskup Mile Bogović govorio o temi "Crkva u Lici - prošlost i sadašnjost, i Crkva hrvatskih mučenika na Udbini". Na početku tribine, koja je održana u župnoj dvorani Sv. Valentina, riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je ravnatelj pleterničke Knjižnice i čitaonice Franjo Novak, koji je ujedno bio voditelj programa. Sve je pozdravio i preč. Antun Ćorković, pleternički župnik i dekan te upravitelj svetišta Gospe od suza, a potom su se nazočnima obratili gradonačelnik Pleternice i saborski zastupnik Franjo Lucić te predsjednik zavičajnog kluba Ličana "Vila Velebita" iz Požege dr. Josip Fajdić.
    Mons. Bogović dao je iscrpan povijesni prikaz područja Like od vremena hrvatskih vladara do suvremenosti, s posebnim osvrtom na crkvenu povijest, pri čemu je osobito iscrpno prikazao prilike i razloge koji su bili odlučujući za dijeljenje nekadašnje Riječko-senjske biskupije i utemeljenje Gospićko-senjske biskupije, što je 2000. godine učinio papa Ivan Pavao II. Nakon biskupova izlaganja svoj je osobni doživljaj Like i "ličke duše" opisao župni vikar u Gospiću don Anđelko Kaćunko, a potom je biskup Bogović odgovarao na pitanja posjetitelja, pri čemu je najveće zanimanje bilo oko projekta i tijeka izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Biskup je na kraju ponovno istaknuo temeljnu ideju i poruku CHM kao svehrvatskog projekta koji će biti trajan spomen zahvalnosti svima onima koji su bili spremni vlastiti život žrtvovati za budućnost i dobro našega naroda. Potom je slušateljima podijelio časopis "Hrvatska vjernost", koji, među ostalim, sadrži osnovne podatke o CHM na Udbini i objašnjenja svih pojedinosti oko promjene projekta crkve.
    Na kraju susreta, pleternički dogradonačelnik prof. Marinko Markota, kao domaćin uime Grada, i voditelj Državnog arhiva u Požegi prof. Tomislav Radonić, darivali su goste iz Gospića plodovima uma i vrijednih ruku svojega kraja.
IKA-Informativna katolička agencija, Tjedni bilten, 13.05.2009.

    Krajem svibnja 2009.godine Gradska knjižnica i čitaonica u Pleternici na čelu sa gosp. Franjom Novakom i župni ured u Pleternici organizirali su predavanje gospićko-senjskog Biskupa dr. Mile Bogovića u prostorima župnog ureda sa temom vezanom uz izgradnju nove crkve HRVATSKIH MUČENIKA na Udbini. Uz prethodni povijesni osvrt prolaska Like kroz burna stoljeća i ulogu crkve u tim previranjima dr. Bogović je vrlo zorno vizualno predočio sve razvojne faze u gradnji crkve Hrvatskih mučenika, od idejnog projekta sve do finalnog arhitektonskog rješenja. Izneseni su dakako i financijsko materijalni problemi kroz koje gradnja prolazi, ali sa naglašenim optimizmom u konačno dovršenje projekta iznimne povijesne simbolike.
    Predavanju su nazočili gradonačelnik Pleternice i Saborski zastupnik Franjo Lucić i novoizabrani požeški Župan Marijal Aladrović, te predsjednik LZD „Vila Velebita“ iz Požege prof.dr.sc. Josip Fajdić ,kao i dopredsjednik udruge ing. Ante Kolić. Dr Fajdić se na zamolbu voditelja, prigodnim riječima obratio nazočnima, te je uz izraze dobrodošlice uglednom gostu istaknuo povijesnu važnost dolaska Ličana kao ekonomskih migranata u ova slavonska područja još od početka XVIII stoljeća.
    Uzorni domaćini su gostima Biskupu Bogoviću i Don Kaćunku priredili razgled Kutjevačkog vinskog podruma uz degustaciju vina, a nakon završenog predavanja uslijedila je zajednička večera u restoranu „Klas“ u Pleternici.
Tekst: josip Fajdić

    Dana 23. Ožujka 2009.god. članovi naše zavičajne zajednice dali su ponovo svoj doprinos obogaćenju kulturnog života požežana, organizacijom izložbe akademskog slikara Željka Subića iz Nove Gradiške.
    Autor se predstavio požeškoj publici sa paletom od tridesetak ulja na platnu, tempera i slika izrađenih u kombiniranoj tehnici. Na otvorenju su učestvovali članovi KUD-a „Vila Velebita“ koji su izveli dvije prigodne skladbe. Autora je predstavio predsjednik LZD „Vila Velebita“, kao organizatora izložbe prof.dr.sc. Josip Fajdić, o samom likovnom opusu ovog zapaženog majstora kista govorila je autorica kataloga prof. Lidija Ivančević-Španiček, dok je samu izložbu otvorio kao i više puta do sada gradonačlni, grada Požege i Saborski zastupnik gosp. Zdravko Ronko. Publici se na kraju obratio i sam autor s nekoliko prigodnih riječi.
    Izložba je bila otvorene za požešku kulturnu javnost do 30.ožujka 2009. god.

mjesto održavanja: Gradski muzej Požega, Velika izložbena dvorana, Trg Sv. Trojstva, Požega
datum početka/završetka: 23.03.2009. / 30.03.2009.
radno vrijeme: Radnim danom: 10.00 - 12.00 i 17.00 - 19.00; subotom: 10.00 - 12.00
organizator: Ličko zavičajno društvo 'Vila Velebita'

    Ličko zavičajno društvo 'Vila Velebita' iz Požege organizira prodajnu izložbu slika akademskog slikara Željka Subića.
    Željko Subić rođen je 1949. godine u Osijeku. Diplomirao je likovnu umjetnost na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu 1970. godine i slikarstvo na Likovnoj akademiji u Sarajevu 1976. godine, u klasi I. Mujezinovića i M. Berbera. Magiju slikarstva otkriva u osnovnoj školi i već kao gimnazijalac počinje samostalno izlagati (1966.). Od 1977. godine do danas radi kao likovni pedagog u srednoj školi i gimnaziji u Novoj Gradiški. Član je HDLU-a od 1979. godine. Dobitnik je Otkupne nagrade Recentna umjetnost Slavonaca 1979. godine. Od 1991 - 1992. godine sudjeluje kao dragovoljac u Domovinskom ratu, a istodobno priređuje izložbu antiratnih plakata protiv vojne agresije na Hrvatsku. Godine 1993 - 1994. obnavlja dio zidnog oslika u svetištu župne crkve u Novoj Gradiški.
    U ukupnom stvaralačkom opusu, unutar stalnih slikarskih motiva s jedne strane, vidljiva je njegova dosljedna preokupacija pikturalnom slikarskom formom. Oslobođen određene stilske usmjerenosti, u ciklusu Vagoni (1976 -1990) i novijim pejzažima, izgradio je osubujni likovni izraz zasnovan na sažimanju motiva i suzdržanom kromatskom ekspresionizmu. Osim slikarstvom, povremeno se bavi i grafičkim dizajnom. Živi i radi u Novoj Gradiški.
Gradski muzej Požega.
    Lička udruga Vila Velebita Požega organizira ovaj tjedan izložbu Željka Subića u gradskom Muzeju Požega. Željko Subić rođeni je Osječanin, akademski slikar i likovni pedagog. Njegov razvojni put traje preko četiri desetljeća. Udaljen od umjetničkih središta i utjecaja ostalih slikara i slikarskih pravaca Željko stvara vlastiti, prepoznatljivi likovni opus. Za Željka je slikarstvo više od umijeća ruke. Slikarstvo je oblik likovnog mišljenja. od 1978. godine član je HDLU-a. Izlagao je na tridesetak samostalnih i preko pedeset skupnih izložbi diljem Hrvatske i Europe.
    Izložbu možete pogledati u Gradskom Muzeju Požega, Trg sv. Trojstva od 23. do 30. ožujka 2009. godine.
Svijet kulture, Filip Filipović hondo, 25.03.2009. god.

    7. veljače 2009-godine, Klub Ličana Gacka iz Bizovca je organizirao svoju tradicionalnu ličku večer, kojoj su nazočili predstavnici gotovo svih ličkih-zavičajnih udruga u Slavoniji ( Požega, Sl. Brod, Belišće, Županja) kao i uzvanici iz Like, te gosti iz Zagreba gosp. Slavko Degoricija i prof.dr. Ante Bežen. Druženje uz evociranje ličkih tradicijskih folklornih zabavnih detalja je proteklo ugodno, a izmjenjena su iskustva sa starim prijateljima iz nama prijateljskih zavičajnih udruga s kojima se periodično sastajemo.
    Predsjednik naše udruge prof.dr.sc. Josip Fajdić je predao članovima drugih zavičajnih udruga pozivnice za gostovanje na našoj velikoj Zavičajnoj ličkoj zabavi koja je u pripremi za 14. ožujka 2009.godine uz vođenje poznatog radijskog voditelja i animatora dr. Dragu Rubala.
Najavljena je i prva lička zabava novoosnovanog zavičajnog kluba Ličana u Županji "Marijan Matijević" krajem godine.

---

    Četiri člana U.O. naše zavičajne udruge su na poziv LZU „Vrilo mudrosti“ u Sl. Brodu nazočili tradicionalnoj ličkoj zabavi u Sl. Brodu 24. listopada 2008.g. Uz bogat menu, te ugodnu glazbu, i prigodan folklorni program, kroz program je vodila Anita Krpan. Zamijećeno je odsustvo predstavnika tzv. „krovne“ udruge ličana u Zagrebu „Vila Velebita“ koji se nakon ustrojstva novog rukovodstva unatrag tri godine, tradicionalno ne odazivaju na pozive zavičajnih udruga u Slavoniji. Međutim, skup su uveličali predstavnici drugih udruga iz Slavonije ( Županja, Bizovac, Belišće i Požega), čime je nastavljena tradicija izvanrednih prijateljskih odnosa koji godinama vladaju među rukovodstvima i ostalim članovima ovih udruga.

Zavičajna zajednica Ličana u Požegi nakon isteka deset-godišnjeg najma prostora u kojem je bila središnjica Udruge, pregovorima sa lokalnom zajednicom i javnim poduzećem Tekija d.d., opremila je i u višegodišnji najam uzela novi prostor u Vukovarskoj ulici br.8. u Požegi.
Prostorija površine cca 60 m2 je suvremeno opremljena najvećim dijelom vlastitim sredstvima , te sredstvima sponzora, donatora i prijatelja Udruge. Svečano otvorenje nove središnjice Udruge Ličana u Požegi je upriličeno dana 18.siječnja 2008.god., a nazočilo mu je pored gradonačelnika Požege i Saborskog zastupnika gosp. Zdravka Ronka, čovjeka posebnih zasluga za dobivanje ovoga prostora i prijatelja naše zajednice, više lokalnih političkih i javnih uglednika, čelnika drugih udruga te predstavnika sponzora i prijatelja ličke zajednice.
Novootvoreni prostor je blagoslovio vlč.Josip Devčić, župnik Župe Stražeman.
    Predsjednik udruge Prof.dr.sc. Josip Fajdić je u obraćanju nazočnima na otvorenju naglasio, kako je LZD "Vila Velebita" u Požegi jedno od rijetkih zavičajnih društava koje od samog osnutka pa sve do danas ima svoje društvene prostorije i svoje kulturno umjetničko društvo. Članovi ove zajednice su u proteklom desetljeću bili snažno angažirani u pokretanju svijesti o postojanju tzv. ličkog kulturnog prostora koji je do tada bio gotovo nepoznat u ovim krajevima.
Gradonačelnik Požege, gosp. Ronko je u svom obraćanju naglasio svoju osobnu otvorenost i spremnost, kao i spremnost gradskih i županijskih struktura u pomaganju i praćenju naše zajednice.
    Zaključeno je, kako je učinjen veliki pomak u približavanju Like i ličkih običaja najčešće izraženih kroz izvorni lički folklor, a osvježena je i povijesna kulturna simetrala između Gospića i Požege koju je nekada davno svojom povijesnom pojavom utemeljio hrvatski slikar Miroslav Kraljević.
Josip Fajdić

Predstavnici naše udruge na čelu sa predsjednikom Doc.dr.sc. Josipom Fajdićem nazočili su ličkom prelu ( zabavi) u Belišću 18. listopada 2008.g. Domaćini su ugostili članove našeg Upravnog odbora kao i goste iz drugih zavičajnih udruga Sl.Broda, Bizovca i Zagreba, a na meniju je servirana slavonska janjetina uz prigodan program u kojem je predsjednik Skupštine zavičajne udruge „Vila Velebita“ u Belišću gosp. Krpan u formi monodramskog nastupa podsjetio na stare običaje, viceve i dosjetke iz Lovinca. Prikazan je i zanimljiv film o posjeti članova ove vrijedne udruge Lici tijekom proljeća 2008.god.

Izložba slika akademskog slikara Stipe Golca - ''Kameni cvjetovi'' u organizaciji Zavičajnog društva ''Vila Velebita'' iz Požege, održava se u Velikoj izložbenoj dvorani Gradskog muzeja u Požegi od 31.03. do 06.04.2008. god. Izložbu možete razgledati svaki radni dan od 10 - 12 i od 17 - 19 sati, vikendom od 10 - 12 sati, ulaz besplatan.

---

Na poziv krovne udruge Ličana u Zagrebu, naši su glazbenici članovi mješovitog pjevačkog zbora "Vila Velebita" uz pratnju IS "Nehajski bećari" početkom prosinca 2007. godine nastupili kao glavni predstavnici izvornog ličkog folklora na velikoj ličkoj zabavi u zagrebačkom hotelu Sheraton. Večeri su nazočili svi dužnosnici naše Vlade s tadašnjim predsjednikom vlade Ivom Sanaderom i svim ministrima u vladi. Nezaboravni su bili "nastupi" u slobodnom dijelu ( u pauzama) s ministrom Milinovićem i gradonačelnikom grada Zagreba gosp. Milanom Bandićem koji su pokazali želju i interes za zajedničko "natpjevavanje" sa našim folklorašima (slike!). Tom je prigodom desetorici zaslužnih pojedinaca uručena i nagrada - statua Oca domovine dr. Ante Starčevića, rad kipara Golca ml. Među nagrađenom desetoricom uglednika, pored ostalih, je bio i predsjednik naše zavičajne zajednice u Požegi, prof.dr.sc. Josip Fajdić.

---

POŽEGA, 19. svibnja 2002. god. U požeškome Gradskom muzeju otvorena je retrospektivna izložba slika Ivana Večenaja Tišlarova. Na izložbi velikana hrvatske naive predstavljeno je 30-ak radova nastalih od 1954. do 2002. godine. Autor kataloga je kustosica Gradskog muzeja Lidija Ivančević-Španiček koja je na otvorenju izložbe naglasila: "Slike Ivana Večenaja uvijek nam govore nešto novo ali i objašnjavaju popularnost naive. Ponajprije privlače bojom, svojim crvenim krošnjama ružičastim snijegom, a odlikuju se skladom seoskejednostavnosti. Izložbu je priredilo Ličko zavičajno društvo "Vila Velebita", a otvorio ju je zamjenik župana za društvene djelatnosti Tomislav Radonić. I. F., Vjesnik

Glavni izbornik     Sadržaj rubrike

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO "VILA VELEBITA" POŽEGA      vila-velebita-pozega@vila-velebita-pozega.hr